[mc4wp_form id="5389"]

Sačuvajte sezonu: Zdraviji džem od šljiva na dva načina

Dva mjeseca nakon što sam, zajedno s kolegicama Andreom, Majom i Sanjom te robnom kućom IKEA, započela put prema održivijem životu, s vama dijelim i zadnji post na tu temu. Ma… ne zadnji, nikako, jer sigurno je da ću još mnogo pisati o uštedama koje možemo ostvariti u svakodnevnom življenju, prvenstveno kroz kuhanje, a onda i ostale segmente.

No održivi život se ne odnosi samo na uštede. Odnosi se općenito na poboljšanje kvalitete života, koje uključuje i brigu o zdravlju, kao i okolišu. Upravo ću o zdravstvenom aspektu ove priče pisati danas, jer uštede smo već pokrili.

Znamo kako je za zdravlje našeg organizma iznimno bitno da je hrana koju jedemo raznovrsna, sezonska i iz kontroliranog uzgoja, kad god je to moguće. Svjesna sam u kakvom vremenu živimo i stoga nisam isključiva po pitanju nabavke namirnica, no kad mogu, trudim se birati domaće, lokalno i sezonsko. Upravo zato što nam mnoge ukusne i zdrave namirnice nisu dostupne tijekom cijele godine, a u određenom trenutku ih možda bude i previše – radim što? Zimnicu. Čuvam sezonu u staklenci.

Kako već znate, stan u kojem živimo je malen i stoga u njemu nema mnogo prostora za moje izlete u konzerviranje hrane. Iz tog razloga svake godine pripremam samo nekoliko stvari: nešto kao ajvar, šalšu od rajčicedinstam povrće za zamrzavanje i kuham dvije-tri vrste džema. Uvijek se trudim da moja zimnica bude što prirodnija – bez konzervansa – i što zdravija. U džemove ne stavljam puno šećera, tj. tek onoliko koliko je potrebno da se ostvari proces pasterizacije, jer šećer služi kao konzervans. Došla sam do toga da domaći džem ne bi smio imati manje od 20% šećera kako bi mogao stajati dulje vrijeme u steriliziranoj, dobro zatvorenoj staklenci. Ove godine sam nabavila KORKEN staklenke iz robne kuće IKEA koje odlično drže, a i super izgledaju pa vaš domaći džem može sasvim lijepo poslužiti i kao dar. Džem od šljiva obiteljski je klasik, stoga svake godine pripremim koju staklenku – no prema svojim pravilima.

A pravila su:

1. Nema konzervansa, nema sredstava za zgušnjavanje – voće kuham dovoljno dugo da se džem zgusne i sam. Dodajem i limun koji je bogat pektinom i omogućava brže zgušnjavanje. Također, jabuka može posužiti istoj svrsi
2. Stavljam 20-25% šećera
3. Koristim staklenke manjih volumena kako džem ne bi predugo stajao otvoren u hladnjaku
4. Pazim da nabavim domaće voće i da ga dobro očistim i operem prije kuhanja, kako bih izbjegla mogućnost razvoja bakterija unutar staklenke
5. Koristim začine kako bih obogatila i jače istaknula arome voća – najčešće vaniliju ili cimet. Možete koristiti i druge začine po želji, no pazite da ne nadjačaju arome voća.

Recept za ovaj klasični džem potražite na dnu teksta. No – ove godine sam isprobala i nešto drugačije… Čitajte dalje :)

Potaknuta cijelom tom idejom održivog, zdravijeg života, ove sam godine isprobala i chia džem, tj. džem koji se priprema od voća, zaslađivača po želji (ja uvijek koristim med) i chia sjemenki. Odličan je jer ne podrazumijeva bijeli šećer, a voće se ne mora kuhati – tj. može se samo svježe izblendati, ili kratko prokuhati, kako vam je draže. Ja sam ga kuhala samo 10 minuta jer mi se čini da tako aroma i boja voća postanu intenzivnije.

Chia sjemenke zaista su superhrana u svakom smislu – iznimno su bogate proteinima, vitaminima, mineralima i vlaknima stoga obogaćuju naše tijelo pri svakom zalogaju. One su također odličan zgušnjivač jer su neutralnog okusa, a upijaju tekućinu i u tom procesu malo nabubre te stvore pudingastu strukturu.

Zašto ih onda ne koristiti kod kuhanja džema? Ima jedna caka – chia džem se ne može konzervirati, tj. još uvijek nije dokazana sigurnost tog postupka stoga je takav džem preporučljivo držati u hladnjaku do dva tjedna. Tu pada u vodu teorija o čuvanju sezone u staklenci, no teorija o zdravom, ukusnom i brzom obroku od sezonskog voća svakako drži vodu. POtičem vas da isprobate ovu delikatesu jer je stvarno brza i jednostavna za pripremu, a može se kombinirati na sto načina.

Na kraju ovog našeg kratkog ali iznimno korisnog putovanja kroz održivost, mogu reći da sam ipak puno toga naučila. Od toga kako smanjiti račune za režije, preko toga što učiniti za smanjenje količine otpada pa sve do toga koje posuđe koristiti za efikasnije kuhanje. Nadam se da ste i vi pronašli koji koristan savjet te stavili u upotrebu barem neke od ideja koje smo kolegice i ja podijelile s vama.

A sada pročitajte recepte za džem i bacite se na kuhanje – šljive su tu, još ima breskvi, kupina, marelica – sami odlučite koje voće će završiti u vašoj staklenci ove godine :)

Što vi mislite?

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

1 Comment
  • Martina
    lipanj 26, 2017

    Može li i miješano voće?